Godine 1965, arheolog Sergej Karamanski pronašao je neolitsko naselje kod sela Deronja koje je nazvao Donja Branjevina. Neolit, vremenski period iz praistorijskih vremena datovan je kao period preko 7000 godina pre naše ere. U ovoj vremenskoj epohi čovek je u svom razvoju stigao do poljoprivredne proizvodnje, do zemljoradnje i stočarstva. Ovo dostignuće i pojava keramike (grnčarije) nazvano je jednim imenom «neolitska revolucija» koja sa sobom donosi i pojavu pisma, što označava pojavu civilizacije.
Na međunarodnom simpozijumu, koji je održan od 25-29. maja 2004. godine u Novom Sadu, u organizaciji Odeljenja Srpske akademije nauka u Novom Sadu i Arheološkog instituta iz San Franciska, pod nazivom «Znakovi civilizacije» definitivno je potvrđeno postojanje vinčanskog pisma, veoma sličnog današnjoj srpskoj azbuci. U Donjoj Branjevini su pronađene pločice sa vinčanskim pismom, koje se čuvaju u arhivi Sergeja Karamanskog.
Naselje Donja Branjevina je bilo u obliku potkovice, okrenuto prema reci. Ovo ime je Karamanski izveo iz toga što su sva naselja iz neolita imala ulogu donje, odbrambene linije. Zahvaljujući obimnom pronađenom materijalu, utvrđeno je da je ovo zemljoradničko naselje staro preko 7000 godina pre Hrista.
Za vreme velike poplave Dunava 1965. godine hiljade ljudi branilo se od stihije prekopavajući ogromnu zemlju, praveći nasipe. Pasionirani arheolog osetio je da će tu «iščeprkati» nešto iz zemlje, a rezultat njegove upornosti je statueta kasnije nazvana Crvenokosa Boginja.